Ekspertski okrugli sto o algoritmima koji kroje živote siromašnih: Socijalna karta nije prvi primer u Evropi, već represija „obučena” u efikasnost

Implementacija digitalnih tehnologija u javnoj upravi nije trend samo u Srbiji. Regionalno, pa i globalno možemo da primetimo niz novina čiji je cilj „uvođenje reda” i sprečavanje različitih, navodnih zloupotreba budžetskog novca, što zahteva širu i glasnu reakciju zajednice koja je svesna da nedovoljno transparentna tehnologija može da umanji prava, jedan je od zaključaka sa upravo održanog ekspertskog okruglog stola u organizaciji Inicijative A 11.

Naš tim je 5. decembra na jednom mestu okupio istraživače, profesore, aktiviste i eksperte iz oblasti digitalnih tehnologija, a kako bi s njima podelio sva dosadašnja saznanja i iskustva o radu Informacionog sistema Socijalna karta, implementiranog 2022. godine nakon usvajanja Zakona o socijalnoj karti.

Prisutnima je u uvodnom izlaganju naš programski koordinator Danilo Ćurčić približio istoriju usvajanja Zakona o socijalnoj karti, narativ koji je pratio donošenje zakona i brojne negativne posledice koje su usledile odmah po početku primene. Naglasio je da javnost do današnjeg dana nema uvid u algoritam na koji se oslanja informacioni sistem, a koji diktira poluautomatsko odlučivanje prilikom ostvarivanja prava na novčanu socijalnu pomoć.

Podsetio je na postojanje inicijative za ocenu ustavnosti Zakona o socijalnoj karti i na amicus brief koji je globalna inicijativa ESCR-Net podnela Ustavnom sudu Srbije u slučaju Socijalne karte, ali bez napretka.

Prisutni na okruglom stolu podelili su iskustva sa digitalnim tehnologijama u državama iz kojih dolaze. Tako smo saznali da u susednoj Crnoj Gori ne postoji kapacitet za odgovornu obradu podataka građana, te da problem počinje mnogo pre izrade i implementacije algoritamske tehnologije.

Eksperti su se složili da mnoge vlade koje preduzimaju represivne mere, širom Evrope, u javnosti plasiraju narativ da socijalno ugroženim građanima pripada isključivo određen, ograničen iznos novčane socijalne pomoći i drugih davanja, što se može opisati kao represija „obučena” u efikasnost. Takvi narativi prisutni su u Holandiji, Francuskoj, Španiji i drugim zemljama, podelili su učesnici i učesnice.

Okrugli sto organizovan je u okviru aktivnosti na projektu „Strateške parnice protiv digitalnog nadzora nad socijalnom zaštitom u Srbiji”, koji realizuje Inicijativa A 11, a finansijski podržava Fond za digitalnu slobodu.