
Projekat sanacije deponije i izgradnje spalionice u Vinči imao je za posledicu raseljavanje 17 romskih porodica koje su do 2018. godine živele u neformalnom naselju na obodu deponije. Osim toga, pomenuti projekat rezultirao je i gubitkom jedinog izvora prihoda za ova domaćinstva, koji je dolazio od sakupljanja sekundarnih sirovina na prostoru nekadašnje deponije, otkriva A 11 – Inicijativa za ekonomska i socijalna prava.
Nakon prinudnog iseljenja te 2018. godine, ove porodice su se susrele sa brojnim poteškoćama i preprekama kako bi obezbedile sebi krov nad glavom i bilo kakve prihode kojima bi zadovoljile osnovne životne potrebe. Suočene sa ignorisanjem i pasivnošću gradskih vlasti u Beogradu, nadležnih za sprovođenje raseljavanja koje je prouzrokovalo kršenje njihovih ljudskih prava, porodice su odlučile da krajem 2020. godine uz podršku Inicijative A 11 podnesu žalbu Nezavisnom mehanizmu za projektnu odgovornost (IPAM) Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koja je finansirala projekt rekonstrukcije deponije u Vinči.
Žalba je podneta zbog kršenja standarda formulisanih u Politici zaštite životne sredine i socijalnoj politici EBRD-a, kojih je svaki od klijenata koji koristi finansijska sredstva iz kredita ove banke dužan da se pridržava. Standardi pomenute Politike, između ostalog, podrazumevaju poštovanje domaćih propisa i međunarodnih ugovora koji garantuju ljudska prava pojedinaca i zajednica koje mogu biti pogođene ovakvim projektima. Klijent banke na ovom projektu je preduzeće „Beo Čista Energija“ u vlasništvu konzorcijuma francuske kompanije Veolia, japanske korporacije ITOCH-u i panevropskog fonda MARGUERITE, koje je zaključilo ugovor o javno-privatnom partnerstvu sa Gradom Beogradom 2017. godine.
Po podnošenju žalbe nezavisnom mehanizmu EBRD-a, pokrenut je proces medijacije između raseljenih porodica koje je zastupala Inicijativa A 11 i kompanije „Beo Čista Energija“, ali i Grada Beograda, Grada Šapca i opštine Vladimirci, lokalnih samouprava u koje su prema mestu prebivališta porodice preseljene. Ključne teme medijacije odnosile su se na obezbeđivanje adekvatnog alternativnog smeštaja za raseljene porodice i to prvenstveno u pogledu površine dodeljenog stambenog prostora koji odgovara potrebama svakog pojedinačnog domaćinstava i cenovne priuštivosti ponuđenih stambenih rešenja, kao i na obnavljanje izvora prihoda.
Ipak, i posle okončanja procesa medijacije i potpisivanja sporazuma kojim je svaka od strana učesnica preuzela obaveze da u narednom periodu, u okviru faze monitoringa sprovođenja dogovorenog sporazuma, privede kraju preostale nedovršene aktivnosti, brojni problemi i dalje ostaju nerešeni.
Neke od porodica u Vladimircima još uvek žive u prenaseljenom stambenom prostoru čija je površina manja nego što to Zakon o stanovanju održavanju zgrada propisuje, dok porodice smeštene u socijalne stanove u Beogradu i dalje do kraja nisu rešile pitanje nagomilanih dugova za troškove komunalnih usluga. Osim toga, izostaje i podrška ovim porodicama u prevazilaženju teškoća koje se tiču tekućih troškova stanovanja. Ovu obavezu je prema sporazumu preuzeo Grad Beograd, budući da se radi o socijalnom stanovanju u zaštićenim uslovima koje je namenjeno najranjivijim korisnicima koji uglavnom žive od izuzetno niskih socijalnih davanja ili drugih neredovnih prihoda. Ovu vrstu podrške neophodno je osigurati, naročito imajući u vidu da se na obnovi prihoda raseljenih domaćinstava do sada gotovo ništa nije uradilo.
Uzimajući ovo u obzir, takođe je važno naglasiti da su prethodno, tokom višegodišnjeg života i rada na deponiji, sve porodice bez izuzetka živele isključivo od sopstvenog rada i da nijedna od njih nije bila zavisna od novčane socijalne pomoći.
Imajući sve ovo u vidu, kao i činjenicu da se početkom jula ove godine navršava godinu dana od potpisivanja sporazuma između svih učesnika u procesu medijacije, te da uprkos obećanjima i uveravanjima mnoge aktivnosti od značaja za unapređenje položaja ovih porodica još uvek nisu okončane, neophodno je da Grad Beograd, opština Vladimirci, kao i „Beo Čista Energija“ bez odlaganja započnu sa ispunjavanjem obaveza preuzetih pomenutim sporazumom.
U Beogradu, 1. jula 2024. godine