
U vreme kada se navršava godišnjica prvog talasa pandemije korona virusa u Srbiji, A 11 – Inicijativa za ekonomska i socijalna prava (Inicijativa A 11) želi da podseti javnost na to da neki građani Srbije kroz pandemiju prolaze skoro u potpunosti zanemareni i zaboravljeni, živeći u apsolutno nehumanim uslovima.
Reč je o stanovnicima neformalnih naselja širom Srbije kojih, prema podacima iz istraživanja Kancelarije visokog komesara UN-a za ljudska prava u Srbiji i Tima za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva Vlade Republike Srbije, ima skoro 170 000 u više od 90 lokalnih samouprava. Prema istraživanju „Mapiranje podstanarskih romskih naselja – prema rizicima i pristupu pravima u Republici Srbiji“, oko 40 000 ljudi živi bez pristupa pijaćoj vodi, a oko 30 000 njih bez struje! Za ljude koji žive u ovim (ne)uslovima – ništa se nije promenilo ni tokom pandemije!
Pre godinu, na samom početku pandemije, Inicijativa A 11 i Zaštitnik građana posetili su deset neformalnih naselja u nekoliko beogradskih opština, u Kovinu, Pančevu, Požarevcu i Kostolcu. Tada je Zaštitnik građana doneo set od deset preporuka za jedinice lokalne samouprave i nadležna ministarstva čiji je cilj bio da se unapredi stanje u ovim naseljima, imajući u vidu početak neizvesne borbe sa pandemijom.
Prema informacijama dobijenim od Zaštitnika građana do danas je po preporukama postupilo samo pet lokalnih samouprava od njih ukupno 174, i to: Novi Sad, Ljig, Niška Banja, Malo Crniće i Boljevac. To znači da je po preporukama Zaštitnika građana, praktično postupilo 0,3 odsto lokalnih samouprava!
Pored ostalog, Zaštitnik građana je jedinicama lokalnih samouprava naložio da obezbede dovoljan broj kontejnera za smeće, očiste i dezinfikuju naselja, obezbede redovno snabdevanje pijaćom vodom dovoženjem cisterni sa čistom vodom, planiraju veći broj paketa sa namirnicama i higijenskim sredstvima, kao i da obezbede stanovnicima potrebnu zaštitnu opremu.
Zaštitnik građana je tada naložio Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja da preduzme mere da se deci u ovim naseljima omogući praćenje nastave na daljinu, Ministarstvu zdravlja da zdravstvenim medijatorkama omogući nastavak rada, a nadležne centre za socijalni rad da preduzmu mere da se stanovnicima ovih naselja obezbedi što češća isplata jednokratne novčane pomoći. Zaštitnik građana tada je podsetio sve lokalne samouprave da, u okolnostima kada je ugrožen životni standard velikog broja građana, mogu da zatraže dodelu sredstava za isplatu jednokratne novčane pomoći iz republičkog budžeta.
Uslovi u kojima žive stanovnici neformalnih naselja nisu teme od velikog interesovanja za širu javnosti.
Zbog toga smo hteli da dokumentarnim fotografijama i porukama koje direktno upućuju na uslove u kojima ovi ljudi žive, skrenemo pažnju građana na ovaj problem.
Fotografije su autentične i snimljene su u neformalnim naseljima „Antena“ i „Vuka Vrčevića“ u Beogradu.
Fotografija: Sanja Knežević