Ratifikacija Opcionog protokola uz Pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima

Kako do bolje zaštite ekonomskih i socijalnih prava?

 

 

Poslednjih godina, svedoci smo povećanog broja slučajeva u kojima se građani i građanke žale na povrede svojih ekonomskih i socijalnih prava. 

 

Od smanjenja penzija, preko problema sa zaštitom na radu koja često dovodi i do smrtnih ishoda za radnike koji rade u građevinskom sektoru, pa sve do predugih lista čekanja za preglede kod lekara, sva ova pitanja tiču se zaštite ekonomskih i socijalnih prava. 

 

Zaštitnik građana u intervjuu povodom Dana ljudskih prava takođe navodi da se građani najčešće žale na socijalno-ekonomske probleme

 

Ipak, uprkos svim ovim problemima, zaštita ekonomskih i socijalnih prava u Srbiji je nedovoljna. Povrede ovih prava domaći sudovi i kvazi-sudska tela često ne prepoznaju kao povrede obaveza koje Srbija ima prema Međunarodnom paktu o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, koji je najvažniji međunarodni ugovor kojim se u sistemu Ujedinjenih nacija štite ova prava. 

 

 


 

Zbog svega toga, krajem 2018. godine, A 11 – Inicijativa za ekonomska i socijalna prava obratila se nadležnim državnim organima sa predlogom kako bi mogla da se unapredi zaštita ekonomskih i socijalnih prava građana i građanki Srbije. 

 

Ovu zaštitu pruža ratifikacija i potpisivanje Opcionog protokola uz Pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima. Međutim, inicijativa za ratifikaciju ovog međunarodnog ugovora, a samim tim i za bolju zaštitu ekonomskih i socijalnih prava građana i građanki, odbijena je bez reči obrazloženja. 

 

Opcioni protokol je dokument koji građanima i građankama Srbije garantuje dodatni nivo zaštite njihovih prava. Tako se građani i građanke, onda kada domaći sudovi propuste da im zaštite ekonomska i socijalna prava, mogu obratiti Komitetu Ujedinjenih nacija za ekonomska i socijalna prava. Ovaj Komitet, kom bismo mogli da se ubraćamo ukoliko bi Srbija prihvatila da potpiše i ratifikuje Opcioni protokol, pružao bi zaštitu ekonomskih i socijalnih prava građana i građanki, na sličan način na koji to radi Evropski sud za ljudska prava.  

 

Opcioni protokol do sada je potpisalo 49 zemalja, a 25 ga je i ratifikovalo. Broj zemalja koje ratifikuju Protokol u stalnom je porastu.

 

Samo u našem regionu, četiri zemlje su potpisale Opcioni protokol, a dve su ga i ratifikovale. Naime, Crna Gora i Bosna i Hercegovina potpisale su i ratifikovale Protokol, dok su Slovenija i Republika Severna Makedonija potpisale Opcioni protokol i očekuje se njegova ratifikacija.

 

Zbog svega toga, očekujemo da će i Republika Srbija uskoro ratifikovati ovaj ugovor i time pružiti bolju zaštitu ekonomskih i socijalnih prava građana i građanki Srbije. 

 

Inicijativa A 11 planira kampanju povodom ovog pitanja. Za ovu kampanju, potrebna nam je vaša podrška! Ukoliko želite da ostanemo u kontaktu, kontaktirajte nas. 

#bolje_postoji